Kratki povijesni pregled

Zadar je bio liburnsko naselje iz 9. st. prije Krista, ujedno i njihov značajni centar. U rimskim izvorima naziva se Jader (Jadera), a u spisima Konstantina Porfirogeneta u 10. st. Diadora. Grad i luka u sjevernoj Dalmaciji sa 76 343 stanovnika, najveća je urbana aglomeracija na Jadranskoj obali između Rijeke i Splita. Stara gradska jezgra nalazi se na poluotoku dugom 4 km, a širokom u prosjeku 500 m, koji leži paralelno s obalom zatvarajući zaljev Jazine i prirodnu luku. Od 1. st. pod vlašću je Rimljana. Zahvaljujući svojim čvrstim bedemima odoljeva razornom valu seobe naroda, u kojem periodu dolazi pod vlast Istočnih Gota, da bi potom od 6. st. bio pod vlašću Bizanta i od 7. st. središte njegova temata Dalmacije. U 9. st. plaća tribut mira hrvatskim vladarima, čija se vlast - uz sve jaču kroatizaciju Zadra - učvršćuje u 10. i 11. st. unatoč mletačkim osvajanjima (1000. i 1050.). Od 1154. sjedište je nadbiskupa. Obrana gradske autonomije približava Zadar hrvatsko-ugarskim vladarima, njihova se vlast nad njim izmjenjivala s mletačkom (četiri protumletačke pobune 1159.-1180.). Godine 1202. Mlečani zauzimaju Zadar uz pomoć križara IV. križarske vojne. Slijede nove pobune 1242., 1311. i 1345. godine. Nakon Zadarskog mira (1358.) pod Hrvatskom i Ugarskom je vlašću do 1409. kada ga, zajedno s Pagom, Ninom i svim pravima na Dalmaciju, Ladislav Napuljski prodaje Mlečanima. Od tada je Zadar sjedište mletačkog providura Dalmacije i Albanije, njegova je autonomija stegnuta, gospodarstvo nazaduje, čemu je pridonosi i tursko pustošenje okolice.

Unatoč svim neprilikama, Zadar je u 15.-16. st. humanističko žarište i središte književnosti na hrvatskom jeziku (Šime Budinić, Petar Zoranić, Brne Krnarutić, Juraj Baraković - poznati hrvatski začinjavci). Mirom u Campoformiju, nakon pada Mletačke republike pod udarom Napoleonove vojske, Zadar je 1797. pod Austrijom; od 1805.-1813. drže ga Francuzi, koji tada (1808.) ukidaju u Zadru sveučilište, što su ga još 1396. osnovali dominikanci - prvo hrvatsko sveučilište. U Zadru tada izlazi Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku. Potom je do 1918. glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije. Od godine 1828. Zadar je metropolija za čitavu Dalmaciju, nakon što su prethodno odlukom pape Leona XII. ukinute splitska i dubrovačka metropolija. Od 1861. sjedište je Dalmatinskog sabora i središte hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, kojemu je program: sjedinjenje s Hrvatskom i uvođenje narodnog jezika u javni život. Okupiran od talijanske vojske 1918., Rapalskim je ugovorom predan Italiji (1920.-1943.); nakon njemačke okupacije oslobođen je 31. 10. 1944. i Pariškim mirovnim ugovorom pripojen Jugoslaviji. Za vrijeme Domovinskog rata pretrpio je od granatiranja i raketiranja iz zraka, kopna i mora (od jugovojske) znatne materijalne štete.


Razvoj gradskog urbanizma


Zadar je dobio urbanu strukturu već u rimsko doba. Utvrđen je u vrijeme Cezara, a za cara Augusta podignut je gradski zid s kulama i brojnim vratima prema kopnu. Na zapadnoj strani grada nalazili su se forum, bazilika i hram s trijemom, čiji se ostaci i danas vide, a izvan grada amfiteatar i groblje. U okviru antičkog grada razvijao se i srednjovjekovni grad, kad su izgrađene brojne crkve i samostani.

U srednjem vijeku Zadar je u cijelosti dobio završni urbani izgled, sačuvan do danas. U 16. st. Venecija je s kopnene strane utvrdila grad novim sustavom utvrda; zidovi dobivaju šest peterokutnih bastiona, a ispred grada sagrađena je velika tvrđava, u današnjem Perivoju Vladimira Nazora. Tada su izgrađene i tri javne cisterne. U 17. i 18. st. između gradskog zida i tvrđave iskopani su obrambeni opkopi (Foša), sasvim zatrpani u vrijeme talijanske okupacije. U drugoj polovici 19. i početkom 20. st. gradske utvrde su porušene, no konture zida uz luku i kopno, te u temeljima oko cijelog grada, sačuvane su do danas. Zadar je član "Europske udruge gradova obzidanih bedemima."

Reljef


Zadar je jedini grad na našem Primorju koji ne leži neposredno pod gorskim lancem, nego mu je zaleđe plodna ravnica, Ravni kotari. To je najveća ravničarska površina u našem primorju, s blago izraženim reljefom, širokim i plitkim pješčanim uvalama Ninskog i Ljubačkog zaljeva. U neposrednoj blizini mora je i slatkovodno Vransko jezero, potopljeno kraško polje, a do danas je dijelom sačuvan i akvedukt koji je dovodio vodu iz Vrane.

Sjeverno od Ravnih kotara nalaze se dva spojena zaljeva, Novigradsko i Karinsko more. S rijekom Zrmanjom koja se ulijeva u Novigradsko more, dijele ravničarski kraj od padina planine Velebit, čiji su vrhovi visoki i preko 1000 m. Zrmanja se nizvodno od Obrovca do ušća probija kroz kanjon čiji su obronci bez ikakve vegetacije. Novigradsko more je Masleničkim ždrilom spojeno s Velebitskim kanalom.

Klima


Zadar karakterizira blaga mediteranska klima koja uvjetuje i mediteransku vegetaciju, te u gradskim parkovima uspijevaju i egzotične suptropske biljke. Prosječna temperatura zraka u srpnju je 25 C, a u siječnju 6,5 C, godišnje bude 200 vedrih dana. Vjetar maestral ublažuje ljetnu vrućinu, a zimi ravno zaleđe smanjuje jačinu bure.

Zadarski arhipelag čine 24 veća i 300 manjih otočića i hridi, i najrazvedeniji je jadranski arhipelag s bogatim prirodnim ljepotama. Ugljan i Pašman, najbliži otoci Zadru, s obalom kopna čine Zadarski kanal.

Zadar - pomorski i nautički grad


Zadar je bio najpovoljnije stjecište težih pučinskih plovidbenih ruta iz Ravenne, Venecije ili Trsta i istočnojadranskih kanalskih plovidbenih smjerova. Teži uvjeti plovidbe na otvorenom moru učinili su Zadar lukom odmora, popravka i opskrbe brodova. S razvojem parobrodarstva i brodova na motorni pogon, zadarska luka postaje tijesna i plitka za velike brodove, no izgradnja prometnih veza - Jadranske magistrale, željezničke pruge Knin-Zadar, luke Gaženica koja se razvija kao nova lučko-industrijska zona i Zračne luke "Zadar" u Zemuniku Donjem, ponovno ističe prednosti geografskog položaja Zadra.

Zadarsko trajektno pristanište omogućuje povezanost s otocima, gradovima Istre, Primorja, Srednje i Južne Dalmacije te s Anconom i Venecijom u susjednoj Italiji.

Zadar pruža vrhunske mogućnosti i usluge nautičarima. Marina "Borik" nalazi se u istoimenoj uvali u sklopu hotelskog kompleksa "Borik". Ima 200 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu, a raspolaže i čarter flotom. Marina "Tankerkomerc Zadar" nalazi se u gradskoj luci, ima 300 vezova u moru i 200 mjesta na kopnu.

Zadar - atraktivna turistička destinacija


U blizini Zadra su nacionalni parkovi Kornati, Paklenica, Plitvice i Krka, te parkovi prirode Velebit i Telašćica. Bogata kulturno - povijesna baština, prirodne ljepote, brojni zaljevi i plaže te raznovrsna ugostiteljska ponuda s domaćim specijalitetima čine Zadar i okolicu jednom od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Turizam u Zadru ima dugu tradiciju. U novijim ljetopisima zapisano je da je u lipnju 1879. skupina izletnika iz Beča posjetila Zadar. Krajem 19. st. osnovano je Planinarsko i turističko društvo "Liburnija", a početkom 20. st. otvoren je hotel "Zagreb" na rivi u sâmom centru gradske jezgre na poluotoku. Grad pruža vrhunske uvjete za rekreaciju i bavljenje športom. Zadar je "grad košarke", izuzetni rezultati se postižu u veslanju i jedrenju, a mogućnost je i razvoj sportskog ribolova.


Bogata kulturno - povijesna baština i manifestacije


U Zadru djeluju brojne kulturne ustanove: Zadarsko Sveučilište, Povijesni arhiv (Središnji arhiv za Dalmaciju 1625.), Institut HAZU, Matica Hrvatska, Stalna izložba crkvene umjetnosti s oko tisuću predmeta iz prošlih stoljeća, zvana "Zlato i srebro Zadra", Hrvatski institut za liturgijski pastoral. Brojni su muzeji - Arheološki muzej osnovan 1830. god., s 80-ak tisuća predmeta od kamenog doba do kraja srednjeg vijeka, Narodni muzej s Galerijom umjetnina i Prirodoslovnim odjelom, te Pomorski muzej koji prikazuje razvoj pomorstva u Dalmaciji.

Sadržaje kulturno-umjetničkog života nude Hrvatska kazališna kuća, Kazalište dječjih lutaka i Koncertni ured u Zadru. Brojne su manifestacije, poput Glazbenih večeri u Donatu, Zadarskog kazališnog ljeta, raznovrsne likovne izložbe, a poznata je i zadarska škola fotografije s izuzetno dugom tradicijom te umjetnosti u Zadru i Hrvatskoj.